
Jornada Feto Timor iha Kontrolu Tráfiku Aéro
Numéru feto ne’ebé servisu iha área kontrola tráfiku aéro globalmente ki’ik, no Organizasaun Aviasaun Civil Internasionál (ICAO) relata katak, iha deit 21% feto servisu iha kontrola tráfiku aéro, tun oituan husi rejiaun Ázia-Pasífiku nian, ne’ebé mak 20% deit. Maibé numeru iha Timor-Leste hatudu pozitivu liu. Iha Administrasaun no Navegasaun Aéro Timor-Leste (ANATL), feto servisu iha kontrola tráfiku aéro iha 44%, a’as liu kompara ho global. Estatístika ne’e refleta kompromisu ANATL nian ne’ebé hakarak fó oportunidade hanesan ba feto sira, permiti feto sira bele dezenvolve diak liu tan iha profisaun ida ne’e.

Junilda Amaral,
Kontroladóra Tráfiku Aéro
Isabel de Jesus no Junilda Amaral nudar ezemplu diak. Sira nain-rua nudar kontroladóra tráfiku aéro ne’ebé mak exepsionál no kaer knar ne’ebé importante hodi asegura aviaun sira tun ho seguru iha Timor-Leste. Antes servisu iha ANATL, sira nain-rua tuir treinamentu no ezame ne’ebé rigorozu hodi hetan lisensa. Junilda, ne’ebé mak mai ho esperensia tinan hitu, kompleta nia kursu fulan ha’at iha Curug, Indonesia, no tuir fali nia halo estaziu iha ANATL.
Nune’e mos Isabel, nia hetan bolsa estudu hodi remata nia diploma kontrola tráfiku aéro iha Surabaya, Indonesia no hetan mos oportunidade halo estaziu iha airportu boot sira iha Indonesia.
Apoui husi Governu Austrália liu husi programa PROSIVU kontribui tebes ba dezenvolvimentu kapasidade Isabel no Junilda sira nia kareira iha aviasaun. PROSIVU nia ekipa apoiu tékniku nain-ne’en halo vizita rotasaun husi Austrália mai Timor-Leste hodi fornese mentoring no coaching ba membru ATC sira inklui Isabel no Junilda. Apoiu husi PROSIVU nia ekipa tékniku ajuda tebes sira koñese diak liu tan regulamentu no padraun aviasaun internasionál.
Isabel no Junilda apresia tebes ba apoiu ne’e, no sira nota impaktu husi apoiu ida ne’e ba hadi’a sira nia abilidade. Sira mós orgullu ho ambiente servisu ne’ebé sira hasoru, ne’ebé mak fo presaun, halo navegasaun, komunikasaun efetiva ho pilótu, no kumpri ba padraun aviasaun internasionál. Sira mos valóriza tebes oportunidade bele servisu hanesan ho mane sira iha halo desizaun. Isabel hateten, “mesmu piloto ne mane no iha esperensia barak, maibe wainhira tun mai Dili ho aviaun, nia tengki rona hau feto nia instrusaun nudar kontroladóra trafiku aéro. Iha momentu sira hanesan ne, hau mak xefe! Hu mak ida ne’ebé orienta piloto, no piloto tenke rona hau nia instrusaun.” Isabel konklui ho hateten, “wainhira ita fornese seguransa ne’ebé diak ba piloto sira, ida ne’e sei dada tan aviaun seluk mos bele semo mai Timor-Leste. Ho nune’e, ita bele lori turista barak liu tan, hodi dezenvolve Timor-Leste nia turizmu no ekonómia.”

Isabel de Jesus
Kontroladóra Tráfiku Aéro

Kona-ba PROSIVU
PROSIVU mak programa ne’ebé finansia husi Austrália, ne’ebé mak apoiu Timor-Leste nia meta sosiál no dezenvolvimentu liu husi haforsa dezenvolvimentu ekonómiku no hadi’a servisu públiku. Objetivu ida husi programa ne’e mak hakarak atu dudu Timor-Leste nia dezenvolvimentu ekonómiku liu husi hadi’a seguransa setór aviasaun ba turista no investór sira.

