Hakbesik Komunidade nia Lian ba Planu Orsamentál
Governu Timor-Leste reforsa governasaun inkluzivu liu husi halo prosesu planeamentu orsamentál ne’ebé partisipativu através konsultasaun ho sidadaun sira iha nivel nasionál. Inisiativa ida ne’e, hahú iha tinan 2023, halibur ona representante komunidade oioin, inklui ema ho defisiénte, foin-sae, feto, veteranu, xefe suco no lider lokal sira seluk, atu fahe sira nia prioridade no kontribui ba formulasaun Orsamentu Jeral Estadu 2026.

Francisca Soares, Xefe Suco Soba hala’o enkontru ho nia komunidade
Francisca Soares, Xefe Suco Soba husi Postu Administrativu Laga, Munisípiu Baucau, deskreve katak konsultasaun tinan ne’e diak liu, tan iha aspeitu transparénsia no envolvimentu, kompara ho tinan sira kotuk.
“Antes ne’e, ami-nia proposta sira submete deit ba Konsellu Koordenasaun Munisipál. Tinan ida ne’e, Ministériu sira mai direita, hodi fahe informasaun kona-ba oinsá ami bele aliña ami-nia plano komunidade ho prioridade nasionál sira. Ami rona Ministériu ida-idak hato’o sira nia atividade no oinsa ami-nia lian bele inklui iha programa nasionál,” dehan Francisca.
Tomas Gusmão, Ofisíal Advokásia iha Katilosa, organizasaun ida-ne’ebé apoiu ema ho defisiénsia sira, mos kontente ho oportunidade ne’e: “Hau kontente tanba ema ho defisiénsia sira hetan konvite. Ida ne’e fó oportunidade mai ami atu hato’o ami nia preokupasaun no fahe realidade ne’ebé ami hasoru,” dehan Tomas.
Durante konsultasaun loron-ida, Francisca ho Tomas aprezenta sira nia prioridade xave husi sira-nia komunidade. Francisca ko’alia kona-ba nesesidade urjente atu rehabilita ponte ligasaun Baucau villa ho Laga ne’ebé mak a’at ona, no konstrui iha tempu okupasaun Indonézia. Tomas hato’o kona ba infraestrutura ne’ebé inkluzivu, hanesan konstrui rampa iha sentru saúde, eskola no sede suco sira.

Tomas Gusmão, Ofisíal Advokásia iha Katilosa, organizasaun ida-ne’ebé apoiu ema ho defisiénsia sira baze iha Baucau

Tomas koalia kona-ba prioridade sira ne’ebe presiza tau-matan ba ema ho defisiente sira, durante grupo diskusaun konsultasaun sidadania.
Informasaun ne’ebé mak halibur tau hamutuk hodi kontribui ba relatóriu konsulta sidadaun hodi informa orsamentu 2026 no apoiu desizaun sira bazeia ba evidénsia.
Prosesu inkluzivu ne’e lidera husi Ministériu Finansas (MF), ho kolaborasaun Ministériu Administrasaun Estatal no Liña Ministériu prinsipál neen (6), ho apoiu tékniku maximu husi Austrália nia programa PROSIVU no PARTISIPA. PROSIVU introdús metodu aprosimasaun ne’ebé kombinasaun entre survey ho grupo diskusaun. PROSIVU mos ajuda dezenvolve ferramenta padraun sira, analiza dadus, no kontribui iha elabora relatóriu final. Alende ne’e, PROSIVU no PARTISIPA fó apoiu iha koordenasaun entre ministerial no hasa’e kapasitasaun funsionáriu MF no fasilitador munisipiu sira. Amilton Lemos, Diretór Nasionál Planeamentu iha MF, konfirma: “PROSIVU nia apoiu importante tebes no vital hodi asegura kualidade no harmonizasaun ba prosesu konsultasaun ne’e.”

