Kona-ba PROSIVU

Ami apoiu Governu Timor-Leste hodi lori Timor-Leste ba sai hanesan nasaun ida ho estatutu rendimentu médiu ba leten, populasaun saudavél, edukadu no seguru.

PROSIVU (Parseria ba Prosperidade Inklusivu) nudar programa ne’ebé finánsia husi Governu Austrália ho durasaun tinan walu (2022-2030). PROSIVU servisu ho Governu Timor-Leste ajuda nasaun Timor-Leste sai nasaun ho rendimentu médiu iha tinan 2030, ho populasaun ne’ebé saudável, seguru no edukadu.

Atu atinzi ida ne’e, PROSIVU apoiu Timor-Leste nia Ajénsia Governu Sentrál iha:

1. Kria ekonomia ne’ebé inkluzivu no kontinua dezenvolvidu
2. Hadia Jestaun Finansa Públiku
3. Hadia Administrasaun Públika

PROSIVU nia Área Foku

Pílar 1

Kresimentu Ekonómiku ne’ebé Forte no Inklusivu

  • Infraestrutura ne’ebé Tarjeitu ba Kualidade
  • Kapitál Úmanu
  • Ambiente ne’ebé fasilita negósiu
  • Ekonómia ne’ebé envolve internasionál
  • Planu Ekonómiku Tinan Naruk

Pílar 2

Finansa Públika ne’ebé Sustentável

  • Finansa Públikú ne’ebé Sustentável
  • Reforma Orsamentu
  • Exekusaun orsamentu ne’ebé responsavel

Pílar 3

Administrasaun Públika ne’ebé Diak

  • Governansia nia Polítika no Sistema ne’ebé Forte
  • Rekursu Úmanu

Ami nia Aprosimasaun

Ami apoiu servisu pílar tolu, liu-husi servisu besik ho senior hirak ne’ebé halo desizaun, ministériu sentrál, no ajénsia relevante sira seluk hodi hadia polítika, sistema no prosesu, inklui hasa’e kapasidade rekursu úmanu liu husi maneira sustentavel.

Ami nia Prinsípiu

  • Apoiu Governu lidera reforma aliña ho Planu Estratézia Dezenvolvimentu
  • Fo Prioridade no Haforsa Sistema Governu
  • Dezenvolvimentu Kapasidade Sustentável no Lokalizasaun
  • Promove Igualdade Jéneru no Inkluzaun ba Ema ho Defisiente
  • Responsivu ba Mudansa Konteksu no Oportunidade
  • Hari’i Relasaun ne’ebé Efetivu
  • Asesu Práktiku Diak Internasionál nian

Ami nia Área Programa Transversál

Igualdade Jéneru, Defisiente no Inkluzaun Sosíal (IJDIS).

PROSIVU integra Igualdade Jéneru, Defisiente no Inkluzaun Sosíal atraves nia pílar tolu hodi apoiu Timor-Leste atinzi rezultadu dezenvolvimentu ne’ebé inklusivu. Liu husi kolabora ho Governu Timor-Leste no organizasaun sosiedade sívil, PROSIVU asegura katak polítika no sistema sira dezeñu hodi promove igualdade, haforsa grupo marjinalizadu, no haforsa governansia.

Ezemplu balun husi rezultadu servisu relasaun ho GEDSI nian iha PROSIVU nia pílar tolu

Pílar 1

Kresimentu Ekonómiku ne’ebé Forte no Inklusivu.

Projetu Infrastrutura (dezenvolve fila-fali aeroportu, kabu fibra óptika, projetu enerjia renovável) refleta nesesidade feto, ema ho defisiente no grupo vulneravel no marjinalizadu sira).

Feto, ema ho defisiente no ema sira husi grupo marjinalizadu seluk iha asesu ne’ebé hanesan ba kontribuisaun ekonómika no partisipasaun.

Pílar 2

Finansa Públiku ne’ebé Sustentável

Investimentu iha infraestrutura reflete nesesidade feto, ema ho defisiensia, ou ema husi grupu sira ne’ebé marginalizadu sira, no la diskrimina sira.

Reforma Jestaun Finansa Públika inklui konsidera dezefiu sira husi jéneru no inkluzaun sosíal.

Konsidera impaktu husi Jéneru, Ema ho Defisiente no Inkluzaun Sosíal ba iha integrasaun jestaun investimentu públiku, planeamentu, orsamentu no prosesu halo desizaun.

Markadór orsamentu uza ho apropriádo, hodi nune’e vizaun Jéneru, Ema ho Defisiente no Inkluzaun Sosíal aplika ba Governu nia planu orsamentu.

Pílar 3

Public
Administration

Governu Timor-Leste adopta ona aprosimasaun ne’ebé inklusizu ba dezenvolvimentu polítika administrasaun públika.

Stakeholder naun governante sira ne’ebé selesionadu hetan kapasitasaun hodi kontribui ba prosesu dezenvolvimentu polítika.

Iha porsaun ne’ebé bo’ot ba feto sira iha knar lideransa atraves servisu públiku sira.

Bareira fizikú no kultural ba ema ho defisiénsia atu asesu no servisu iha servisu sívil signifikante redúz ona.

Ami nia Área Programa Transversál

Mudansa Klimátika

PROSIVU integra jestaun risku mudansa klimátika iha nia pílar tolu, aliña ho prioridade Governu Timor-Leste hodi atinje kresimentu no dezenvolvimentu ne’ebé sustentável no reziliente.

Ezemplu balun husi rezultadu servisu relasaun ho Mudansa Klimátika nian iha PROSIVU nia pílar tolu

Pílar 1

Kresimentu Ekonómiku ne’ebé Forte no Inklusivu

Ajénsia ekonómia sentrál hetan apoiu ba mitiga risku klimátika hodi promove diversifikasaun ekonómiku no explora oportunidade dezenvolvimentu no kresimentu ne’ebé reziliente ba klimátiku.

Pílar 2

Finansa Públiku ne’ebé Sustentável

Ajénsia Sentrál sira hetan asisténsia inkorpora konsiderasaun risku klimátika ba práktiku jestaun finansa públiku.

Pílar 3

Administrasaun Públiku ne’ebé Diak

Ajénsia Sentrál sira hetan apoiu ba hasa’e konsiensia ba klimátika, lideransa, no integrasaun konsiderasaun klimátika ba administrasaun públiku no servisu atendimentu públiku.